Indeks ekonomskih sloboda u svetu Economic Freedom in the World od 1975. godine objavljuje Frejzer institut (Fraser Institute) iz Kanade. On meri „nivo do koga je zaštićena pošteno stečena imovina i koliko su pojedinci uključeni u dobrovoljne transakcije“ (definicija slobode iz same publikacije). U njegovom stvaranju je učestvovalo preko 60 svetski poznatih naučnika, među kojima se svakako ističu nobelovci Milton Fridman, Geri Beker i Daglas Nort, koji je ovaj indeks nazvao “najbližom definicijom efikasnih tržišta koja postoji“.

Libek je od 2016. nacionalni partner Frejzer instituta u Srbiji i član Mreže za ekonomske slobode, te ima ulogu nacionalnog izdavača ove publikacije. Povodom novog indeksa organizovaćemo stručnu konferenciju Ekonomske slobode u Srbiji sa tematskim radnim grupama koje prate indeks. Konferencija će se održati 10. oktobra u Beogradu, a gost na konferenciji biće i Fred McMahon, istraživač Frejzer instituta.

Zašto su ekonomske slobode bitne?

Ekonomske slobode su povezane sa ekonomskim rastom – više sloboda u raspolaganju imovinom, pokretanju poslova i niži nivoi poreza pogoduju konkurenciji, specijalizaciji, investicijama, inovacijama i tehnološkom razvoju, što sve dovodi do ekonomskog rasta. Ekonomski rast je povezan sa većim blagostanjem građana – iako se koristi od ekonomskog rasta retko kada jednako raspoređuju među svim pojedincima i društvenim grupama, ljudi u bogatijim društvima duže žive, imaju bolji pristup zdravstvu, obrazovanju, rade manje teških fizičkih poslova i imaju veliki broj drugih koristi – siromašni ljudi u bogatijim društvima su često mnogo bogatiji od srednjeg ili bogatijeg sloja u siromašnim društvima. Pored čisto ekonomskih boljitaka koji nastaju usled ekonomskih sloboda, one su povezane i sa političkim i građanskim slobodama – nema ekonomski neslobodnih društava koje su uspela da dođu do zavidnog nivoa građanskih sloboda i demokratije.

Kako se računa Indeks?

Na osnovu podataka se daju ocene za 5 pojedinačnih komponenti: Veličinu države, Pravni sistem i zaštitu imovine, Zdrav novac, Slobodu u međunarodnoj trgovini i Regulaciju poslovnih aktivnosti. Ukupna ocena se potom računa kao prosek tih vrednosti. Najviša ocena može biti 10, te stoga što je viša ocena to je prisutan veći nivo ekonomskih sloboda. Treba u vidu imati postojanje vremenskog jaza: indeks se računa na osnovu istorijskih podataka, pa on kasni u odnosu na godinu u kojoj je objavljen. Stoga ovogodišnje izdanje Indeksa za 2016. prikazuje situaciju na osnovu podataka iz 2014. godine – zbog toga je u ovo izdanje indeksa ušla delimična fleksibilizacija radnog zakonodavstva nastala usvajanjem novog Zakona o radu, ali se još uvek ne vide poboljšanja nastala novim Zakonom o planiranju i izgrdnji ili Zakonom o inspekcijama.

Koliki je nivo ekonomskih sloboda u Srbiji?

Ekonomske slobode u Srbiji nisu visoke – iako je vrednost povećana u odnosu na 2005. godinu (od kada se vrednost indeksa računa i za Srbiju) od 2008. ona stagnira a u pojedinim godinama čak i opada mereno ukupnim brojem bodova. Ovo izdanje Indeksa ukazuje da je ukupan nivo ekonomskih sloboda u Srbiji na gotovo istom nivou kao i prethodne godine, sa ocenom 6,68. Srbija je rangirana kao 101. od 159 zemalja po ekonomskim slobodama koje su ušle u ovo rangiranje, i kao jedna od najlošijih zemalja u Evropi – ispod nje su samo Rusija (kao 102, sa ocenom 6,66) i Ukrajina (kao 135, sa ocenom 6,00).

Kritične vrednosti

Kako pokazuju podaci u tabeli, Srbija ima izuzetno loše reziltate u oblasti zaštite vlasničkih prava, poslovnoj regulaciji i pristupu zdravom novcu. Nezavisnost sudstva i nepristrasnost sudija, zaštita vlasničkih prava i poštovanje ugovora izuzetno su loše ocenjeni, ukazujući na to da Srbija nije mesto gde je privatna imovina zaštićena od strane države i sa njom povezanih interesnih grupa. Poslovna regulacija je drugi veliki problem: poslovna regulacija je jedan od parametara koji nazadovao u Srbiji u odnosu na prethodni izveštaj. Jako je problematično to što se ocena o prisustvu korupcije i pristrasnog postupanja državnih organa značajno pogoršala u odnosu na prethodne godine.

Neka od pozitivnih pomaka su fleksibilizacija radnog zakonodavstva i povećanje obuhvata elektronskih servisa. Fleksibilizacija radnog zakonodavstva novim Zakonom o radu jeste dovela do određenog poboljšanja, pre svega u produživanju trajanja ugovora na određeno vreme i smanjenju zaštite starijih radnika promenom pravila o isplati otpremnina, ali je zakon i dalje sveobuhvatan i preobiman te jako težak za primenu, naročito u sektoru MSP. Elektronski servisi su znatno olakšali prijave i odjave radnika, te plaćanje poreskih obaveza, ali je Srbija i dalje jedna od zemalja sa najvišim brojem poreskih plaćanja u Evropi.

Stoga bi glavne mere za povećanje ekonomskih sloboda u Srbiji morale da budu značajno poboljšanje regulatornog okvira putem giljotine propisa, većim korišćenjem elektronske uprave i smanjenjem diskrecionih ovlašćenja državnih službenika. Neki od pomaka u ovom smeru jesu napravljeni, ali su oni nedovoljni jer su uglavnom usko koncentrisani u pojedinačnim segmentima privrede. Skorašnji napredak Srbije na Doing Business listi Svetske banke biće vidljiv tek u narednim izdanjima Indeksa ekonomskih sloboda usled pomenutog vremenskog jaza, ali sam Doing Business iako najegzaktiniji indeks regulatornog okvira meri relativno uske segmente – Srbija ima toliko loše performanse da joj je neophodan širok pristup u ovoj oblasti. Najveći izazovi nalaze se u sektoru vladavine prava, da bi sudovi napokon postali nezavisni i nepristrasni, te i efikasni, sa nižim troškovima po strane u sporu i sa značajno kraćim vremenskim okvirima sudskih postupaka. U zemlji u kojoj privatna imovina nije zaštićena jer se niko ne može pouzdati u zaštitu prava u sudskom postupku osim ukoliko nije u vezi sa jakim vansudskim centrima moći koji mogu da utiču na njihov rad, ne može doći do razvoja privredne aktivnosti, novih investicija i otvaranja novih radnih mesta.

Unapređenje ekonomskih sloboda koje dovodi do opšteg prosperiteta, neophodno je, dakle, posmatrati šire kao sistemsku reformu institucija.