Drugi po redu, Open Balkan Forum u organizaciji Libertarijanskog kluba Libek održan je u Beogradu u sredu 7. juna.

Zamisao ovog događaja jeste da postane platforma za razgovor o najvažnijim političkim procesima integracije u našem regionu, i da ukaže na primere dobre prakse, proceni efekte dosadašnjih mera, da doprinese razvoju novih ideja za ekonomsku saradnju u redionu.

Zajednički zaključak učesnika foruma jeste da je u prethodnih godinu dana načinjen niz uspeha u okviru inicijative Open Balkan. Iako inicijativa ekonomske integracije regiona nije zamena za proces proširenja Evropske unije, ona jeste komplementarna sa procesima evropskih integracija. Otvoreni Balkan podstiče proces regionalne saradnje što bi trebalo da dovede do bržeg procesa pristupanja EU, zajedničkog cilja zemalja našeg regiona, kao i osnaživanja pojedinačnih ekonomija.

Ove godine, Open Balkan Forum imao je tri panela. Učesnici prvog panela „Izgradnja poverenja: Srbija, Otvoreni Balkan i EU’’, bili su: prof. dr. Tanja Miščević, ministarka evropskih integracija Republike Srbije, Tomislav Momirović, ministar unutrašnje i spoljne trgovine Republike Srbije i Aleksandar Ljubić, izvršni direktor Saveta stranih investitora.

Predsednik Libeka, Mihailo Gajić otvorio je Open Balkan Forum 2 ističući da je izgradnja zajedničkog regionalnog prostora trenutno najvažniji politički projekat u našem regionu.

„Moto Libeka jeste ‘’Slobodni i odgovorni’’. Projekat regionalnog ekonomskog povezivanja stvoriće od našeg regiona slobodan prostor za saradnju i konkurenciju, što mi treba da podržimo, odgovorni prema sebi i generacijama koje dolaze“, poručio je Gajić.

Ministar Tomislav Momirović objasnio je tokom prvog panela da je inicijativa Otvoreni Balkan veoma važna tema i „ličan politički prioritet, jer nema ničega važnijeg za ekonomiju Republike Srbije i naše kompanije od integracije regiona“, dodao je on.

„Nema ekonomskih i evropskih integracija ukoliko se komšije ne integrišu. Tako je nastala i Evropska unija“ objasnio je Momirović.  Govoreći o dosadašnjim uspesima inicijative Otvoreni Balkan, Momirović je naveo velike uspehe u ukidanju taksi i barijera i smanjenju troškova za kompanije, pre svega iz poljoprivrede i prehrambene industrije.

Momirović se osvrnuo i na novinu planiranu od jula meseca. Reč je o uvođenju jedinstvenog identifikacionog broja za građane Albanije, Severne Makedonije i Srbije.

Ministarka Tanja Miščević navela je da je Otvoreni Balkan primer „akceleracije integracija“, odnosno ubrzanih integracija, jer predstavlja inkluzivan i otvoren prostor. „Otvoreni Balkan nije zatvoren samo za tri države, naprotiv, on je otvoren za sve one koji žele da se pridruže“, dodala je ona.

Važno je napomenuti i kako su države došle do usklađenosti svojih dokumenata, carinskih deklaracija i licenci, zapravo kako se sve tri države kreću ka članstvu u EU, reč je o evropskim standardima koji se moraju usklađivati, podvukla je Miščević.

Prema rečima ministarke Miščević, uspostavljanjem sistema bez kontrole na unutrašnjim granicama država članica inicijative Otvoreni Balkan, došlo bi do porasta BDP-a Srbije za 1%, dok bi uspostavljanje takvog sistema za region Zapadnog Balkana, dovelo do povećanja od 3,5%.

„Cifre govore u korist ekonomije a politički mislim da ne može ni da se izmeri značaj inicijativa u okviru Otvorenog Balkana“, zaključila je ministarka.

Na prvom panelu učestvovao je i Aleksandar Ljubić, izvršni direktor Saveta stranih investitora. Ljubić se složio sa ministrom Momirovićem i dodao da je za naše zemlje važan put usaglašavanja procedura, približavanje i prihvatanje međusobnih sertifikata zemalja regiona kao i zemlja EU. Upravo to doprinosi većoj brzini protoka ljudi, robe i znanja, ukazao je on. Objasnio je i da je srpska ekonomija već evropska jer Srbija najviše ekonomski sarađuje sa EU, i u našoj zemlji posluje niz kompanija čije sedište se nalazi u zemljama članicama.

Drugi panel „Mostovi u našem regionu – za i protiv Otvorenog Balkana i Berlinskog Procesa: pregled ekonomske povezanosti regiona’’, održan je uz podršku Fondacije Fridrih Nauman.

Inicijativa Otvoreni Balkan ima transformišući efekat, ali nije zamena za proširenje i procese pridruživanja Evropskoj uniji, napomenuo je gospodin Klemen Grošelj, član Evropskog parlamenta ispred grupacije Renew Europe, u kojoj je specijalni izvestilac za procese proširenja EU za Zapadni Balkan.

Otvoreni Balkan pruža mogućnost za regionalno povezivanje, smanjenje tenzija među državama i otvaranje granica, istakao je on. To je izuzetno važno jer osnažuje regionalne ekonomije, što Grošelj vidi kao krucijalno za ulazak zemalja Zapadnog Balkana u zajedničko evropsko tržište.

Njegovo mišljenje deli i Blagica Petreski, izvršna menadžerka organizacije Finance Think iz iz Skoplja. Ona se složila sa gospodinom Grošeljem da Otvoreni Balkan ne predstavlja zamenu za evrointegracije, već inicijativu koja bi podstakla proces regionalne saradnje koji bi trebalo da dovede do bržeg procesa pristupanja EU. Petreski se dotakla i teme regionalnih inicijativa tržišta rada. Osvrnula se na moguću mobilnost radnika iz Severne Makedonije u Srbiju i obrnuto, posebno za pogranična preduzeća koja se nalaze u slobodnim zonama u Severnoj Makedoniji a gde su plate iznad nacionalnog proseka.

Na drugom panelu učestvovao je i Admir Čavalić, ekonomista i predsednik organizacije Multi iz Tuzle.

„Dosta iskoraka je napravljeno u poređenju sa prethodnim periodom, čak iz pozicije Bosne i Hercegovine iz koje dolazim u smislu promene stavova o određenim pitanjima kada je reč o Otvorenom Balkanu“, rekao je Čavalić.

Na trećem panelu, učestvovali su zamenica direktora Američke privredne komore u Srbiji, Amalija Pavić i dr. spec. Slobodan Milenković, gradonačelnik Vranja.

Panel pod nazivom „Otvoreni Balkan iz perspektive poslovne zajednice – izazovi i prepreke za poslovnu saradnju’’, otvorila je Amalija Pavić. Govoreći o novim inicijativama i predlozima za budućnost koje bi privreda pozdravila kao deo izgradnje regionalnog tržišta, Pavić je podelila rezultate istraživanja AmCham-a o ograničenju kretanja kapitala uz uporedni pregled deviznih propisa Srbije, Severne Makedonije i Albanije.

Istakla je da njihovo istraživanje pokazalo da postoje značajne uštede resursa (u smislu novca i vremena) za prelazak robe preko granica, čak do 80% u odnosu na pre godinu dana. Ovome su doprineli međusobno priznavanje fitosanitarnih sertifikata i smanjenje liste potrebnih dokumenata za prelazak granice. Ali da u nekim segmentima i dalje postoje mogućnosti unapređenja, naročito u uspostavljanju integrisanog upravljanja granicom, proširenjem kapaciteta graničnih prelaza i slično.

Gradonačelnik Vranja, Slobodan Milenković složio se sa ostalim učesnicima Open Balkan Forum-a o važnosti regionalnih ekonomskih integracija. Milenković je insistirao na neophodnosti daljeg usavršavanja inicijative Otvoreni Balkan, pre svega u pogledu ubrzavanja trgovine, gde je objasnio važnost međusobno priznatih fito-sanitarnih i veterinarskih sertifikata i napomenuo da to dovodi do kraćeg čekanja na granicama i izbegavanju propadanja robe. Govorio je i o saradnji Vranja i gradova iz Severne Makedonije koji se nalaze blizu granice, Kumanovu i Skoplju. Ukidanje granica omogućilo bi klasterizaciju Vranja sa Kumanovom i Skopljem i učinilo ovaj region primamljivijim za velike investicije koje sada zaobilaze ove gradove jer na lokalnom tržištu rada ne nalaze dovoljan broj kvalifikovanog kadra. Ovakve inicijative ublažile bi najveći problem sa kojim se Vranje susreće, a to je emigracija mladih u velike univerzitetske centre ili inostranstvo.

Open Balkan Forum 2 okupio je predstavnike Vlade Republike Srbije, diplomatskog kora, Privredne komore Srbije, ekonomiste, predstavnike domaćih i stranih kompanija, poslovnu zajednicu, organizacije civilnog društva kao i predstavnike međunarodnih organizacija, razvojnih agencija i medija.

Ovom konferencijom, Libek je nastavio sa radom na polju praćenja, evaluacije i zagovaranja daljih procesa ekonomske regionalne integracije kako bi se išlo ka stvaranju jedinstvenog regionalnog tržišta na Zapadnom Balkanu.