Građani, privreda, svi mi poreski obveznici, nemamo više vremena za gubljenje. Budžetski deficit i dalje je previsok, a javni dug neobuzdan. Država mora da smanji javnu potrošnju, kako bi društvo moglo da uveća prosperitet. Vlada bi trebalo odgovornije da raspolaže našim zajedničkim sredstvima kako se ne bismo dublje ukopavali u opasni lavirint javnog duga.

Predlažemo upornu izgradnju društva prosperiteta i uposlenih građana. Preduslov za to su energične i iskrene ekonomske reforme kao i jačanje vladavine prava. Ostvarenje ovih ciljeva direktno zavisi od volje političara koji će stati iza njih. Zbog toga za reformske mere koje nudimo tražimo što širu političku podršku. Zbog toga političkim partijama nudimo konkretne reformske predloge.

Predlažemo set mera u tri koraka:

1. Razumna i efikasna potrošnja – Fiskalna konsolidacija kroz smanjenje tekućih rashoda.

2. Oslobađanje privatnog sektora – Ukidanje značajnog broja parafiskalnih nameta, jačanje institucija, poboljšanje
kvaliteta javne infrastrukture.

3. Posao za Srbiju – Smanjenje nameta na rad.

1. Fiskalno ozdravljenje

Mere fiskalne konsolidacije trebalo bi da budu komplementarne merama koje je vlada na sebe preuzela kao obavezu prema MMF-u i najbolje rezultate će dati smanjenjem subvencija za javna preduzeća i poljoprivredu (kao najneproduktivnijim rashodima), kao i promenom načina finansiranja sistema obrazovanja i socijalne politike. Stabilizacija javnih finansija nije dovoljna. Štednja nije cilj po sebi. Srbiji su potrebni zdravi podsticaji kao i dubinska reforma institucija. Politike povećanja državne potrošnje i privlačenja stranih investitora subvencijama ne daju rezultate. Ozdravljenje podrazumeva niz nužnih ušteda koje su tek preduslov da naše društvo krene putem napretka.

2. Oslobađanje privatnog sektora

Poboljšanje poslovnog okruženja neophodno je da bi se podstakao ekonomski rast. Najveće promene neophodne su u segmentu parafiskalnih nameta čiji spisak, status i iznose je potrebno tačno odrediti, umanjiti i ukinuti. Potrebna je reforma Poreske uprave i Katastra, kao i celokupnog sistema poreskog zakonodavstva. Na ovo je potrebno nadovezati sveobuhvatan program deregulacije. Preduslov svih reformi je jačanje vladavine prava reformom pravosuđa, ali i ubrzanjem sporih sudskih procesa, smanjenjem nedoslednosti u sprovođenju zakona, te smanjenje, sudskih troškova.
U drugom koraku, potrebno je smanjenje tekućih rashoda, a povećanje kapitalnih, da bi se poboljšalo stanje javne infrastrukture koja je trenutno u najgorem stanju u regionu. Veća efikasnost u kapitalnim investicijama može se postići i uz manje javne troškove, putem većeg korišćenja javno – privatnog partnerstva i koncesija. Ovaj korak moguće je sprovesti smanjenjem tekućih rashoda i opsežnom privatizacijom državnih preduzeća koja posluju na konkurentnim tržištima.

3. Posao za Srbiju

Treći korak reformi trebalo bi da se kreće u pravcu daljeg smanjenja državnih rashoda da bi se stvorio fiskalni prostor za smanjenje opterećenja rada na nivo zemalja u okruženju. Ovo je moguće izvesti funkcionalnim smanjenjem socijalnih doprinosa. Mera smanjenja opterećenja rada najviše bi pogodovala sektoru malih i srednjih preduzeća i preduzetnicima, pošto su kod njih troškovi rada mnogo veći nego u sektoru velikih preduzeća. Ta mera bi omogućila otvaranje novih 35.000 radnih mesta u ovom sektoru.
Srbija zaslužuje zdrav poslovni ambijent, privredu sposobnu da raste i zapošljava. Od političkih partija tražimo da ne izbegavaju izazove sa kojima se suočava naše društvo i da ne stvaraju dodatne probleme, nego rešenja po meri građana.