Svedoci smo ubrzanja istorije na našim prostorima, zbog čega je neophodno razmišljati na inovativan i pragmatičan način u tom ubrzanju, opšti je zaključak učesnika panel diskusije u organizaciji Libek-a: Vreme odluka- budućnost spoljne politike Srbije, održanoj u sredu 22. februara u Beogradu.

Predsednik Libek-a i moderator panel diskusije Miloš Nikolić istakao je da je tema spoljne politike Srbije uvek relevantna, ali je od velike važnosti govoriti o tome sada posebno u svetlu dijaloga koji se nastavljaju u Briselu između predstavnika Beograda i Prištine i zahuktavanju odnosa uz pojačane aktivnosti važnih zapadnih aktera u regionu.

Strahinja Subotić programski menadžer i viši istaživač Centra za evropske politike (CEP), smarta da je pandemija doprinela promeni stanja regiona, dok je uspešna politika Kine o maskama i vakcinama podstakla i ostale geopolitičke aktere da se aktivnije uključe, čime je porastao ukupan značaj regiona. Subotić ističe da se nalazimo u ubrzanoj istoriji u kontekstu odnosa Srbije i EU, kao i da je „faza statičnih i pasivnih odnosa između Srbije i EU iza nas“.

Ipak, veliki problem predstavlja spoljna politika Srbije koja je dobila status blokirajućeg poglavlja konstatovao je on. Još 2014. godine, nakon zvaničnog početka pregovaračkog procesa, Srbija se obavezala na usklađivanje svoje spoljne politike sa evropskom, međutim procenat usaglašavanja je nedavno poprilično opao i to sa 64% na 45%.

Kao pozitivnu stranu i „prozor mogućnosti“ Subotić navodi sve veći broj usaglašavanja Srbije sa rezolucijama EU prevashodno onih koje gađaju interese Rusije, kao i sve češći narativ donosioca odluka zemlje o nužnosti usaglašenja spoljnih politika.

Dragiša Mijačić iz Instituta za teritorijalni ekonomski razvoje InTER i koordinator Radne grupe Nacionalnog konventa EU za saradnju Beograda sa Prištinom, izneo je svoj uvid o odnosima Beograda i Prištine ove godine. Usled dešavanja u Ukrajini faza pregovora je dobila novu dinamiku, dok su sve zemlje političkog Zapada saglasne da do sporazuma mora doći ove ili eventualno početkom sledeće godine, napomenuo je Mijačić. „Ova godina je najdinamičnija godina u procesu pregovora koji traju jako dugo i u ovoj godini mnogo toga će se rešavati“, zaključio je on.

Mijačić se posebno osvrnuo i na stvarno stanje na terenu, i slikovito je opisao loše stanje i nestabilan položaj srpske zajednice na KiM.

Jedan od ključnih aktera u procesu ubrzavanja istorije regiona je i Amerika. O dometima srpsko-američkih odnosa govorio je Dr. Milan Krstić, docent na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. On je naveo da je pored uspešne vojne saradnje uprkost svim problemima, neophodno povećati i spoljno trgovinsku saradnju zemalja. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije, u prvih pet meseci 2022. godine Amerika nije u prvih pet spoljnotrgovinskih partnera Srbije, ali je obim izvoza u odnosu na uvoz iz SAD znatno povećan, u koji spada i izvoz usluga.

Amerika danas ima mnogo više razumevanja za poziciju Srbije nego što je to bilo ranije, posebno u svetlu regionalnog konteksta i širine mogućeg dijapazona saradnje, jer na polju srpsko-američkih odnosa ima još mnogo potencijala za produbljivanje saradnje, zaključuje Krstić.

Njegovo mišljenje deli i politikolog Vuk Velebit, koji se dotakao teme srpsko-ruskih odnosa danas. Velebit je istakao da je važno napraviti razliku između objektivnog spoljnog uticaja iz Moskve i medijske propagande koja dolazi ili je dolazila od domaćih medija. Situacija u Srbiji se značajno promenila početkom rata u Ukrajini, napominje on i dodaje da sada po prvi prisutno kritičko sagledavanje i preispitivanje srpsko-ruskih odnosa na domaćem terenu, što je ranije bilo nezamislivo.

Za naredni period najveći izazov biće raspoloženje građana po pitanju političkih i ekonomskih odnosa koje Srbija ima i koje će razvijati u budućnosti.

Pažnja panelista bila je posvećana i ideji faznog pristupanja EU, sankcijama Rusiji, odnosima sa Kinom, dok je publiku pored ovih tema zanimalo i pitanje iskopavanja litijuma, političke komunikacije pre svega o KiM, kao i sveopšteg imidža Srbije na globalnom nivou.